Djeca starije odgojne skupine (u dobi od pet godina do polaska u školu) sudjelovala su u istraživačko-spoznajnoj aktivnosti u kojoj su igrom s vodom i tekućim sapunom istraživala nastanak i svojstva pjene. Aktivnost je bila osmišljena tako da potiče dječju prirodnu znatiželju, samostalno istraživanje, kreativnost i razvoj različitih kompetencija neposrednim iskustvom.
Na početku aktivnosti djeca su miješala vodu i tekući sapun te promatrala kako se miješanjem stvara bogata pjena. Razgovarali smo o tome što je potrebno da pjena nastane, zašto nastaju mjehurići zraka te kako se izgled i količina pjene mijenjaju ovisno o načinu miješanja. Djeca su iznosila svoja zapažanja, uspoređivala ih i postavljala pitanja, razvijajući pritom sposobnost promatranja, zaključivanja i logičkog razmišljanja.
Kako bi istraživanje bilo još zanimljivije, u pjenu su dodane tempere različitih boja. Djeca su promatrala promjene koje nastaju miješanjem boja te eksperimentirala stvarajući nove nijanse. Tijekom igre spontano su otkrila da puhanjem kroz prste mogu oblikovati velike i male mjehuriće, odnosno balone od pjene, što ih je dodatno potaknulo na istraživanje i isprobavanje različitih načina rada s materijalom.
Koristeći drvene štapiće djeca su u obojenoj pjeni ispisivala svoja imena, crtala linije, oblike i različite simbole, razvijajući pritom finu motoriku, grafomotoričke vještine i predvještine pisanja. Malim štapićima i drugim pomagalima izrađivala su mjehuriće različitih veličina te uspoređivala njihove oblike i trajnost.
Posebno ih je privuklo istraživanje taktilnih svojstava pjene. Pjenu su provlačila kroz prste, razmazivala po dlanovima, stiskala, razvlačila i promatrala kako mijenja oblik. Uspoređivala su njezinu mekoću, prozračnost i teksturu sa sluzi (slimeom), uočavajući sličnosti i razlike između dvaju materijala. Takvim uspoređivanjem razvijala su sposobnost opažanja, klasificiranja i opisivanja materijala prema njihovim svojstvima.
Ovakve istraživačke aktivnosti djeci omogućuju učenje vlastitim iskustvom, potiču razvoj govora, suradnju, kreativnost i samostalno rješavanje problema. Igrajući se razvijala su spoznajne, motoričke i socioemocionalne vještine, učila postavljati pretpostavke, provjeravati ih i donositi jednostavne zaključke. Aktivnost je još jednom pokazala da upravo slobodno istraživanje i igra predstavljaju najučinkovitiji način dječjeg učenja, pri čemu svako dijete aktivno sudjeluje, otkriva i stvara nova znanja na sebi smislen i zanimljiv način.
Ivana Lisec, odgojiteljica
